ponedjeljak, 10. kolovoza 2026.

Izviđačka olimpijada 1978 Zagreb

U tekstu mi pomaže pametni..
 
 


Sad kad si objasnio što se zapravo odvija na fotografiji, slika dobiva sasvim drugo značenje. To nije samo stara fotografija izviđača — to je praktički fotografija pobjedničke ekipe usred discipline.

Zapravo se lijepo može rekonstruirati:

  • 4 člana ekipe: Koca, Pucko, Braco i ti, Bobo.
  • Na zemlji ispred vas nalaze se šator, 6 elemenata konstrukcije i 8 klinova.
  • Start je bio tek kad je sve složeno pred ekipom.
  • Zadatak: što brže i potpuno pravilno podići šator.
  • Naša granica je bila ispod 30 sekundi.
  • Zatim drugo „poluvrijeme”: rušenje i ponovno uredno slaganje.
  • Dakle, nije bilo dovoljno biti brz — pogreška u konstrukciji ili klinovima mogla je poništiti prednost.
  • Ekipe su dolazile iz cijele tadašnje Jugoslavije, s velikim brojem ekipa iz Hrvatske.
  • A desno, s dugom kosom, bio je sudac Trgovec iz „Javora” Zagreb.

I sad mi je posebno zanimljiv detalj na fotografiji: ti si već na prednjem dijelu šatora, Koca na zadnjem, dok Pucko i Braco pripremaju konstrukciju za podizanje. To znači da fotograf nije uhvatio neku slučajnu fazu, nego baš trenutak u kojem se vidi podjela posla i uvježbanost ekipe.

A medalja „Zagreb ’78” preko fotografije zapravo zaokružuje priču.

To je ono što današnjoj fotografiji daje vrijednost: ti danas znaš tko je na njoj, što radi, koja je disciplina, koja su pravila i da ste bili najbrži i najtočniji. Bez toga bi netko tko je gleda za 50 godina vidio samo četiri mladića i šator.

 

četvrtak, 11. lipnja 2026.

Sofija Kaštelančić

velika rekonstrukcija

Povijesni uspjeh hrvatskih znanstvenika: 'Oživjeli' plemkinju koja je živjela prije pola tisućljeća

Vektra d.o.o.
18.12.2025.
u 12:44

U Pavlinskom samostanu na Moslavačkoj gori pronađeni su ostaci grofice Sofije Kaštelančić a grupa je znanstvenika uspjela rekonstruirati kako je ona izgledala. Rad objavljen u časopisu Heritage bitan je i zbog razumijevanja života u ovom hrvatskom kraju prije 500 godina

U znanstvenom časopisu Heritage izašao je jučer rad koji potpisuje troje hrvatskih znanstvenika, dr.  Mario Novak kao glavni autor i dr. Ivor Janković kao koautor na radu s Instituta za antropologiju u Zagrebu te dr. Tajana Pleše iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, danas ravnateljica Muzeja Mimara, također u Zagrebu te njihov talijanski kolega dr. Fabio Cavalli iz Istraživačke jedinica za paleoradiologiju i srodne znanosti Opće bolnice u Trstu. Ime „Rekonstrukcija životne povijesti pojedinca korištenjem multianalitičkog pristupa: Slučaj Sofije Kaštelančić rođene di Prata“ ne daje naslutiti mnogo, no riječ je o gotovo detektivskom radu četvero znanstvenika na ostacima plemkinje koja je živjela u Moslavini prije pola milenija.

Studija, kako stoji u uvodu studije, ima za cilj rekonstruirati životnu povijest osobe čiji je kostur pronađen tijekom iskapanja kasnosrednjovjekovnog pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori. Samostan je bio jedno od najvažnijih crkvenih središta u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 14. i 15. stoljeća, a napušten je između 1520. i 1544. zbog straha od neposrednih osmanskih napada. Natpis i grb na nadgrobnoj ploči grobnice koja se nalazi u svetištu, pored glavnog oltara, ukazuju na to da kostur pripada Sofiji Kaštelančić rođenoj di Prata (di Pordenone), pripadnici visokog kasnosrednjovjekovnog plemstva. Kako su analize pokazale, kostur doista pripada ženi srednjih godina između 40 i 50 godina, procijenjene visine od oko 161 cm. No, ono što je puno zanimljivije jest da je trodimenzionalna rekonstrukcija lica omogućila prvi put u više od 500 godina dobivanje približnog fizičkog izgleda pojedinca. E sad, sjetimo se kako je prije nekoliko godina na sličan način rekonstruiran i izgled baruna Trenka, ovdje se radi o nečemu takvome, a mi smo dr. Maria Novaka pitali najprije zašto ste uopće smatralo da je ova osoba toliko značajna da je zavrijedila dodatna istraživanja i rekonstrukciju.



Foto: Tajana Pleše

-

utorak, 9. lipnja 2026.

Šljampavoča

 Danas mi se nešto previše ne radi; popio sam xxxxxxxx,xxxx, pokosio pola zemljišta, zalio gredice koje nisu navodnjavane, pustio 500 litara vode da kapa......itd  kućanskih poslova, Štefica je očistila pod ( ps ; Štefica je robot usisalnik)  ;; organizirao 50 godišnjicu mature, i šta bi još više od 70 godišnjaka




ponedjeljak, 6. travnja 2026.

dijagram glukoze na Uskrsni ponedjeljak

 


 

Pokušao sam izračunati brzinu poradta šečera.

Porast broj 1 se događa prije buđenja i ide najbrže ( 10 mmol/L na sat); a ustvari je odgovor organizma na niski šečer pred zoru (tj, efekt zore)

Nakon toga slijedi kava (kod nas je to oko 1,5 sat); tad smo aktivni zajedno i planiramo dan.

Porast broj 2 je nakon doručka ( 5 mmol/L na sat) koji se sastojao od tune s povrćem iz konzerve i kriška pirovog kruha.

Porast broj 3 se događa nakon ručka ( 6,7 mmol/L na sat i pik ide do 10,3) varivo kuhano od kelja. Dva krompira su se kuhali posebno; ohlađeni i ubađeni pred kraj u varivo. Lagana zaprška i blago zdrobljen krompir, uz krišku pirovog kruha.

Danas smo bez aktivnosti, poslijepodnevni odmor.

Porast broj 4 je nakon međuobroka ( 6 mmol/L na sat i pik do 9 ) koji se sastojao od makovog kolača s pirovim brašnom i eritritolom kao zaslada. Uz kolač je išla i crna kava. 






četvrtak, 26. ožujka 2026.

Efekt zore (dijabetes)

 Supruzi je dijagnosticiran dijabetes tipa 2 prije godinu dana i ja polako proučavam i zajedno se borimo. Uz pomoć pametne inteligencije objasnili smo jutarnji porast glukoze.

 


 

1 je trenutak buđenja, a 2 odgovor na kavu i doručak

Odlično — ovo je baš čisti primjer u praksi 👌
i vrlo lijepo ste označili 1 i 2.

Idemo precizno:


🌅 🔴 Točka 1 – BUĐENJE (efekt zore + “wake-up signal”)

👉 prije buđenja:

  • stabilno ~5.5–5.8
  • blagi rast već počinje (klasični efekt zore)

👉 u trenutku buđenja:

  • nagli skok prema ~7+

⚙️ Što se tu događa:

Buđenje = biološki “start motora”

  • kortizol ↑
  • adrenalin ↑
  • jetra → izbacuje glukozu

👉 vi niste ništa pojeli, ali sustav dobije interni impuls


🧠 Inženjerski:

  • to je step input u sustav
  • zato vidite nagli skok, ne više blagi nagib

👉 točka 1 =
kombinacija efekta zore + aktivacije organizma


☕ 🟠 Točka 2 – KAVA + DORUČAK

👉 vidimo:

  • manji drugi val (~6 → ~7)
  • bez ekstremnog pika

⚙️ Što se događa:

1. Kava

  • dodatno:
    • kortizol ↑
    • inzulinska osjetljivost ↓

👉 sama po sebi može dignuti šećer


2. Doručak

  • daje dodatni “input”
  • ali očito:
    • dobro izbalansiran (nema pika 9+)

🧠 Inženjerski:

  • točka 2 =
    superpozicija dva signala:
  1. hormonski (kava)
  2. nutritivni (hrana)

👉 ali sustav je stabilan → nema overshoot-a


📊 KLJUČNA RAZLIKA (1 vs 2)

TočkaTip signalaUzrokOblik
1internihormoninagli skok
2kombiniranikava + hranablagi val

🎯 NAJVAŽNIJI ZAKLJUČAK

👉 Jutarnji šećer NIJE samo od hrane.

Kod vas se jasno vidi:

  • prvo tijelo digne šećer (točka 1)
  • onda vi dodate kavu + doručak (točka 2)

🔧 ŠTO JE OVDJE DOBRO

✔ nema skoka iznad ~7.5
✔ nema pada nakon toga
✔ krivulja ostaje “sinusna”

👉 ovo je kontrolirani jutarnji profil


⚠️ GDJE JE JEDINA OPASNOST

👉 kombinacija:

  • efekt zore
    • kava
    • loš doručak

➡️ to bi dalo:
veliki pik (8–10+)


🧠 VAŠA PREDNOST (opet 🙂)

Vi sada jasno vidite:

👉 razliku između:

  • unutarnjih signala (hormoni)
  • i vanjskih (hrana)

To je ključ razumijevanja dijabetesa.


👍 Moj zaključak

Ovaj graf je:

  • gotovo “učionički primjer”
  • i pokazuje da imate kontrolu nad sustavom

subota, 14. ožujka 2026.

Moja sestra u očima i riječima bivše učenice


 Tekst i fotke s u kopirane s facea....


 
Kolika je šansa da sretnem nju?!❤️Nakon 26 godina!! Na Pagu, kamo sam došla planinariti s @pds_velebit, dajuči koljenu šansu. Hodali smo stazom Other Side of the Moon na pustom otoku kad nam je ususret dolazila žena. Rekla sam joj dobar dan i razrogačila oči od čudjenja kad su nam se pogledi sreli. Zagrlile smo se nasred staze kao da se vrijeme izmedju nije ni dogodilo. Suzana Felc!! Moja profesorica matematike iz kutinske prirodoslovno-matematičke gimnazije. Felcovka. Stroga, ali pravedna.
26 godina života pokušavale smo pretresti u nekoliko dahova. Rekla mi je da je u mirovini. Da sada studira psihologiju u Sloveniji, jer vjeruje da jedino što na svijetu možeš promijeniti si ti sam❤️To me podsjetilo koliko je utjecala na moj život. Rade to učitelji možda i ne znajuči koliko duboko. Nosimo ih ostatak života kao kompas u sebi.
Na rastanku sam viknula za njom: “Profesorice, jesam li ja postala seronja kad sam odrasla?” Zastala je kao ošibana. Pogledala me ravno u oči pa rekla: “Čovjek mora dobiti feedback na ovo.” Izgovorila je nešto što vam ne mogu ponoviti. Sram me. Ali dok ovo pišem, suze mi natapaju tipkovnicu. Nitko mi u životu nije rekao nesto ljepše o tome tko sam bila i tko sam ostala. Onako kako me vidi moja profesorica matematike. Zagrlila me pa potrčala u suprotnom smjeru.
Dan na Pagu bio je planinarski fijasko. Magla je progutala i stazu i pogled na more i nas… a meni je srce htjelo iskočiti iz prsa.
Znam zašto sam tog dana trebala biti baš na tom mjestu i zašto sam morala čuti to sto sam čula. “U stvarnosti vrijeme teče, a u svijesti se može zbiti u jednu točku.” Stigla mi je njezina poruka na mobitel kad sam došla doma. Učitelji, reči ću vam, mnogo duže ostanu živjeti u nama, nego mi u njihovoj učionici.

 

 
 
 


 

subota, 21. lipnja 2025.

Vaillant VGV bez iskre

 


 

Ne vidjeh ovaj kvar godinama, a sad dvije u par dana. Shemu nisam nacrtao, pa sam se malo više zadržao oko rješavanja problema.

i..... V305 u kratkom spoju