U ovu novu godinu ulazim sa novim vrtnim projektom (savjet i kopija od prijatelja Slavonca)
Malo sam vremenski zakasnio (bijeli luk ide u kasnu jesen u zemlju), ali mojim znanjem elektronike napravit ću neki inkubator da to ubrzamo .
U izrezanu malu bočicu (slika, kad ponovim) stavio sam vodu i u nju jednu glavicu češnjaka gdje sam na svakom režnju odrezao vrh.
1. Nakon tjedan dana počinju zeleni izboji iz režnjeva.
2. Nakon dva tjedna vidi se lijepi korijenčići
Inovator iz Kutine kojega zovu i “ubojicom” komaraca, uspješno se bori s letećim krvopijama.
Izuzetno kišan svibanj, a zatim velike vrućine u lipnju pogodovale su rekordnoj najezdi komaraca gotovo u svim krajevima Hrvatske, a koliko ih ima svjedoči i podatak da je u našoj komarcima „najbogatijoj regiji“ – u Osijeku i okolici, za zaprašivanje potrošen gotovo sav ovogodišnji proračun.
Uspješan lijek protiv komaraca koji ugrožavaju boravak na otvorenom sa svakim lijepim danom ovog ljeta, nudi CRO FOG, izum marljivog i domišljatog inovatora Stjepana Svibena (55) iz Kutine. Izumitelj Sviben, elektrotehničke struke, čija je specijalnost automatika upravljanja proizvodnim procesima, dvije je godine radio na svom izumu koji, kaže, učinkovito i jeftino spašava od uboda neugodnih komaraca.
Uspješno ga je lansirao na hrvatsko tržište nakon patentiranja, a ovog je ljeta „pokorio“ regiju svojim izumom, sa sve većim izvozom i u ostale države Europe.
"Prodaja CRO FOG proizvoda dobro ide i u Sloveniji, Srbiji, BIH te Crnoj Gori. Jedan dio proizvedenih uređaja otišao je u Austriju i Poljsku, a vjerujem da ću uspješno započeti prodaju i na tamošnjim tržištima. Značajno mi je i to da se javljaju zainteresirani partneri za zastupstvo i prodaju iz mnogih država Europe, a poglavito iz regije gdje dosta muku muče s komarcima. Zbog letećih krvopija moj proizvod je iznimno tražen i pruža mi se mogućnosti i za širenje i otvaranje radnih mjesta vezanih uz moj izum kako u EU tako i izvan nje", opisuje inovator Stjepan Sviben.
CRO-FOG je prijenosni „spasitelj – zaprašivač“. Primjena mu je zaprašivanje komaraca na manjim površinama, oko kuća, vikendica, gospodarskih imanja, restorana, kampova, plaža i svuda gdje ima komaraca, što do sada nije bilo moguće na tako učinkovit način. Ovaj uređaj osigurava savršen boravak i uživanje na otvorenom ubijajući leteće “krvopije“ uz jednostavnu primjernu. Veliku popularnost CRO FOG je osvojio na tržištu zahvaljujući činjenici, da za razliku od nekih uređaja, većinom na struju, ovaj kutinski izum, ima puno bolje performanse i učinak, što su kupci brzo prepoznali.
"Moj proizvod nije ovisan o kablu i napajanju električne energije, proizvodi znatno više magle kojom zaprašujemo otvoreni prostor, uz maksimalnu iskoristivost kemikalije koja može zaprašiti čak i nekoliko hektara zemljišta. Uređaj se pali na pritisak tipke kojom se pali mini plamenik, lagan, male zapremine, pa se može primjerice držati i u automobilu i primijeniti odmah kada se zateknemo u prirodi, na izletu, lovu ili ribolovu, plaži…Dovoljno je zaprašiti željeni prostor i za pet minuta na vrlo dugo razdoblje neće biti nikakvog neugodnog zujanja", rekao je inovator Sviben.
Posebnost ovog izuma, čija se primjena vrlo rasprostranjeno već sada bilježi kako u Hrvatskoj, tako i nama susjednim državama, svakako je njegova veličina i jednostavnost uporabe, što se do sada na tržištu nije moglo naći.
"Zaprašivanje komaraca uvijek se obavlja velikim profesionalnim strojevima, uz veliku buku, potrošnju goriva ili električne energije, što povećava troškove zaprašivanja. Takvi strojevi za razliku od CRO – FOG-a nemaju mogućnost lagane i kućne uporabe, nisu pogodni za zaprašivanje malih površina. CRO – FOG uređaj ima vrlo velik učinak uz malu potrošnju pogonskog goriva (plin butan u limenci, takozvana kartuša, koji se može kupiti za deset kuna na svakoj benzinskoj crpki i traje cijelu sezonu zaprašivanja)", pojasnio je inovator Stjepan Sviben.
Dezinsekcijsko sredstvo odnosno insekticid koje se koristi za toplo zamagljivanje kupuje u poljoprivrednim apotekama, a kao nosač insekticida može se koristiti petrolej za baklje ili lampe kojeg također nabavljamo u većini trgovina.
mail: crofog@vemamedia.hr
https://www.crofog.com/
Izvor: www.radiomoslavina.hr
Za ovaj termostat dobijam sve više upita; pa da malo opišem način povezivanja; a i neke recenzije od korisnika ću nadodati.
https://www.poersmart.com/products/poer-ptc10ptr10ptg10-wifi-wireless-thermostat/
Prekidački kontakt (COM-NO) se nalazi na A-C. Vaillant bojleri se spajaju na 3-4, a Bosch na Ls-Lr.
Mrežno napajanje se može dovući iz bojlera ili iz posebne utičnice.
Dalibor se javio sa komentarima:
Evo da napišem koju riječ o poer termostatu, načelno jako sam zadovoljan, sve što trebam s njim sam dobio. Termostat lijepo izgleda, ima veliki zaslon sa istaknutom temperaturom prostorije, pokazuje vrijeme i trenutnu vlagu u prostoriji. Od modova upravljanja ima automatski gdje ima 3 tvornicka programa i mogućnost da sam programiram dane (svaki dan zasebno, od pon do petka+ vikend i svih 7 dana u tjednu). Temperturno odstupanje je 0.5 (ako je naređeno na 22, pali na 21.5, gasi na 22.5, koliko sam vidio dosta je precizan i jos ima podešavanja u user modu koja nisam istražio. Meni zanimljiva stvar je daljinsko upravljanje preko poer smart aplikacije koja stvarno ima puno opcija i mogućnosti i uz nju nema potrebe išta dirati po termostatu. Nisam imao prilike vidjeti kako rade vaillant erelax i sl. proizvodi ali koliko sam shvatio nije im ni isti princip rada. Ponavljam za sada sve radi jako dobro i zadovoljan sam sa termostatom jer mislim da za 840 kn koliko kosta kod nas (vani oko 500 kn) set sa wifi modulom je čisto ok. Razlike između njega i vaillanta 250f neću pisati, siguran sam da to znate bolje od mene. Nadam se da je ok napisano i još jednom hvala na pomoći pri spajanju termostata sa bojlerom..
Nadopuna još na termostat nakon par dana korištenja. Pošto prvi puta koristim ovakav smart termostat i nisam imao iskustva sa pametnim termostatima nisam znao neke stvari. Temperturna osjetljivost mu je tvornički bila podešena na 0.3°C. u engleskim uputama sam vidio da pod user manual imaju opcije za pid control i temperturnu osjetljivost pa sam to htio pogledati i proučiti, ali tih postavki nije bilo na mom termostatu. Prvih par dana je potrošnja plina bila veća nego u vrijeme dok sam imao vaillant 250f. Jučer tijekom dana su se u mobilnoj aplikaciji pojavile opcije prepoznavanja otvorenog prozora i opcije uključivanja pid kontrole. Isto tako je sada dozvoljeno podešavanje temperaturne osjetljivosti od 0.1 do 1.0°C. Vjerojatno je imao period učenja ili prilagodbe pa se sada sam još podešava. Tako da sam stvarno prezadovoljan opcijama termostata. E sad jedno pitanje za vas, na 250f mi je serviser podesio to temperturno odstupanje na 1° i sustav se nije cesto u danu palio. Npr ako je naređeno na 22.5 grije do 23.5 i pali tek kad temp padne na 21.5. Kako je najbolje da to podesim ovdje, šta mi savjetujete?
Hvala na odgovoru, mogu podesiti od 0.1 do 1.0°c pa cu staviti na 0.1
Vrijedni moj susjed i prijatelj.....
kopi sa facea.....u međuvremenu a i zbog potresa skužih da od sve elektronike mi nikad nije na pamet palo napraviti nekakav svoj "senzor" u hobi varijanti. Kad ti je elektronika uz posao i hobi, neke ekstremne situacije uvijek probude maštu kako iskoristiti sve te mogućnosti za nešto korisno bez nešto previše ulaganja vremena i love. Elektronički je ovo krajnje jednostavan projekt baziran na LM358 i NE555 a plava ledica svijetli s obzirom na jačinu vibracije. Kad su potresi počeli krenula je i potraga po glavi za nekim rješenjem za homemade senzor. Postoji stvarno dosta varijanti kako profesionlnih tako i tih kućnih izrada. Jedan od problematičnih dijelova kod seizmografskih uređaja je naravno osjetljivost tojest preciznost samog dijela koji osjeti podrhtavanja. Kako se dosta takvih uređaja oslanja na njihanje nekog viska ili sličnog principa, problem je zaustavljanje naknadnog njihanja uslijed inercije zbog trešnje (gibanja). Drugim riječima to nešto što se njiše ili visi ili je na bilo koji drugi način osjetljivo na trešnju se mora što prije i zaustaviti nakon trešnje kako bi dobro detektiralo one slabije i sitne udare u djelićima sekunde. Sjetih se da mi na polici stoji magnetski levitator a dok sam ga slagao i testirao kako će biti složen, skužih da se magnet koji levitira u njemu između bizmutnih pločica u biti jako brzo stabilizira nakon trešnje i pomicanja. Ispalo je da se levitacija magneta tojest njegov način kretanja unutar tog levitacijskog polja kao efekt može poprilično dobro iskoristiti kao barijera između lasera i senzora koja se može složiti tako da je vrlo osjetljiva i precizna na kretnje i vibracije koje nastaju zbog potresa. Ovo bi čak možda moglo završiti i kao neki finalni hobi projekt u dobrom kučućištu i sa arduinom koji bi mogao i digitalno zapisivati podatke, kad nađem način kako ga i ako se može kalibrirati i 2 tjedna full vremena za tako nešto znači ne tako skoro 
